>   


Vrijeme u Šibeniku
Find more about Weather in Sibenik, RH

 




Osvrt na Kup Dalmacije - ponedjeljak, 17. srpnja 2006. u 19:44

Kup Dalmacije treći put za redom…

Treću godinu za redom «Krka» osvaja naslov pobjednika Kupa Dalmacije. Ne znamo, a bilo bi zanimljivo to znati, postoji li takav slučaj od kada se odvijaju natjecanja za Kup.
Ovogodišnji je Kup završen šestom regatom odveslanom prošle subote u Kaštel-Kambelovcu. Po nepovoljnom vremenu uz buru i valove, koji su u mnogome ometali regularnost natjecanja došlo se do pobjednika same 6. regate, ali i konačnog pobjednika. Nakon regate u Splitu razlika je u bodovima bila tolika da se moglo s prilično pouzdanja pretpostaviti da će Kaštela biti samo potvrda redoslijeda kakav je nastao na prethodnih pet regata. Pobjeda krkaša nije bila upitna.
Krkina kvaliteta u kategorijama kadeta, mlađih juniora i cura, pa i juniora (izdvajamo zaista uspješan nastup u 8+ u Splitu, pa i u Dubrovniku) uz uvijek pouzdanu podršku Nike i Teke u SM, pokazala se konstantom koju je povremeno poremetilo tek loše vrijeme, kao što je bio slučaj na regatama u Makarskoj i u Kaštelima. Po velikim valovima do cilja dolaze spretniji, oni koji se ne boje prevrtanja, ili oni koji se bar dijelom staze nalaze u većoj zavjetrini od konkurentskih posada.. Kako se radi o veslanju, a ne o jedrenju, to treniranje i regatavanje nije primjereno vjetrovitim uvjetima, već je nužno da se veslanjem prava snaga i umješnost veslača iskažu pod jednakim, regularnim, uvjetima.
Postavlja se ozbiljno pitanje kako poboljšati uvjete natjecanja na Kupu Dalmacije. Prvotni cilj da se okupe svi dalmatinski klubovi da bi se osigurao kontinuitet natjecanja kroz veći broj nastupa, ali i da bi se mlađim kategorijama, pogotovo onim početničkim, pružila mogućnost nastupa u cijelosti je ispunjen. Daljnji cilj mora biti osmišljavanje svake pojedinačne regate kao natjecanja koje mora ispuniti osnovne zahtjeve regularnosti i dodatne zahtjeve atraktivnosti natjecanja. Ukoliko se staza zbog lošeg vremena skraćuje to postavlja pitanje regularnosti bodovanja takvih utrka, jer veslači treniraju i pripremaju se za dužinu od 2 km, odnosno kadeti od 1km i 500 m, te skraćivanjem staze utrke više nisu pravi pokazatelji kvalitete. Da bi vam bilo jasnije zamislite što bi se desilo kada bi na atletskom natjecanju suci donijeli odluku da se trke na 1500m skrate na 1200 metara. Kako bi u toj situaciji prošli najbolji srednjoprugaši teško je pretpostaviti. Naravno kao primjer mogu poslužiti svi sportovi, pa tako ni smanjenje zaletnog polja skakača u vis, ili dalj, također ne bi imalo smisla, baš kao ni skraćivanje kakve utakmice sa dva na samo jedno poluvrijeme. Zašto se to dešava na veslačkim natjecanjima nije nam jasno. Bolje je natjecanje odgoditi, ili utrke ne bodovati, nego ostavljati bilo kojem od sudionika razloga za (opravdane) prosvjede.
Odmah moramo reći kako se naročito rad sudačke službe zamjetno poboljšao. Od posjedovanja bolje opreme, do većeg broja sudaca iz različitih klubova, preko osiguranja dovoljnog broja pratećih glisera. Za svaku su pohvalu i korištenje kamere na ciljnoj crti, kao i poimenično provjeravanje posada na startu. Sve to doprinosi da natjecanje bude kvalitetnije i pravednije. Ispis rezultata dostavlja se klubovima dan-dva nakon regate tako da se sve eventualne pritužbe na regularnost mogu uputiti u kratkom roku nakon natjecanja. Da sve može biti još i bolje to je sigurno i prema tome trebamo i težiti.
Problem dalmatinskih regata je prostor na kojem se boravi za vrijeme natjecanja. Ni u kom slučaju nije poželjno da to bude prostor na kojem se ne može osigurati smještaj prikolica i čamaca, ili problem smještaja veslača, trenera, sudaca i ostalih sudionika (npr. ove godine na regati u Dubrovniku do kože su pokisli jer se nisu imali gdje skloniti od stalne kiše). O potrebi da se na svakoj regati Kupa natjecateljima osigura dovoljan broj wc-a, i prostor za tuširanje da i ne govorimo. Doduše to je za sada osigurano samo na rijetkim regatama i izvan Dalmacije. Nadalje problem su izlazno-ulazni pontoni kojih ponegdje nema. Iako je to problem financiranja treba ga dugoročno rješavati svaki klub za sebe.
Poželjno je da Kup Dalmacije proširi i broj gostujućih klubova. Gosti iz naše zemlje, ali i oni iz stranih, doprinijeli bi kvaliteti i zanimljivosti. U tom pogledu pohvale organizatorima Kaštelanske regate koji se u tom pogledu uvijek jako potrude. Ostalim organizatorima problem je možda termin organiziranja regate, jer je npr. «Krka» ove godine bila spremna na svojoj regati ugostiti jedan od klubova iz Trsta, no oni nisu smjeli doći, jer im to njihov savez nije dopustio! Naime Talijanima njihov nacionalni savez određuje na kojim regatama moraju nužno sudjelovati, te odobrava svaki nastup u inozemstvu, a termin naše regate se poklopio s jednom od regata koja se održavala u Italiji. Možemo zamisliti što bi se desilo kad bi HVS iz ovog, ili nekog drugog razloga, zabranio bilo kojem našem klubu odlazak u inozemstvo!
Što se tiče klubova iz Hrvatske tu je problem podudaranje termina kup regata klubova iz hrvatske unutrašnjosti, Primorja i Istre s terminima kup regata u Dalmaciji, što pak isključuje mogućnost da oni sudjeluju kao gosti kod nas ili mi kod njih.
S druge strane, za svaku je pohvalu sudjelovanje velikog broja posada. Npr. utrke samaca se u svim uzrastima održavaju kroz nekoliko grupa, jer je vrlo velik broj prijavljenih natjecatelja. Dojam je da se broj posada iz godine u godinu povećava i u ženskoj i muškoj kategoriji. Naročito je to vidljivo kod cura, jer klub koji misli osvojiti Kup ne može to više učiniti bez dobrih ženskih posada! Našem se klubu, a vjerojatno se to javlja i drugim klubovima, javlja problem kako na regate Kupa prevesti onoliko brodova koliko imamo posada. Zbog toga se dešava da nam neke posade ne mogu sudjelovati, a sudjelovalo bi ih i manje da nam svaki put u pomoć ne priskoče sportski prijatelji iz Tisnog kojima se i ovom prilikom zahvaljujemo.
Dobra stvar Kup regata je upoznavanje Dalmacije. Teško biste našli i jednog dalmatinskog veslača koji upravo zahvaljujući veslanju nije dobio priliku upoznati Split, (naročito) Dubrovnik, Makarsku, Šibenik, Kaštela. Onima koji postižu veće natjecateljske uspjehe pruža se mogućnost da upoznaju i mnoga veslačka središta van Dalmacije i Lijepe naše. O poznanstvima i prijateljstvima koji iz svega proizađu ne treba ni govoriti, jer to je vjerujemo ono najvrjednije što bavljenje veslanjem i sportom uopće ostavlja iza sebe.
Loše? Loših pojava je, na sreću, iz godine u godinu sve manje. Dio njih smo već spomenuli u ovom osvrtu. Moramo reći da nas naročito «žulja» izbor i uvjeti nastupanja u pojedinim disciplinama koji su zadnjim izmjenama Pravilnika značajno pogoršani. Tako smo i dalje prisiljeni gledati besmislene utrke kadeta u 4+, favorizirani su seniori, na uštrb cura, disciplina je i dalje previše tako da su natjecanja maratonska… nadalje, smatramo da bi se u organizaciju barem jedne regate Kupa trebali uključiti i Zadrani, pa bi Kup bio i po tome zaista dalmatinski do kraja.
U svakom slučaju zahvaljujemo se u prvom redu svim našim veslačicama i veslačima koji su se svojski potrudili za postizanje ukupne pobjede. Nogometaškim rječnikom kazano odigrali su 6 utakmica od kojih je samo jedna bila na domaćem terenu, dvije na neutralnom (Dubrovnik i Makarska), te tri na terenu izravnih protivnika za osvajanje Kupa. Kad se tako gleda onda je pobjeda još značajnija. Čestitamo i našim trenerima, te Vasi koji stalno smišlja kako na malo staviti puno, zahvaljujemo se najbližim susjedima na pomoći oko prijevoza «viška» čamaca koje bi Vaso inače morao nositi na leđima, ili ispod ruke. Zahvaljujemo svim veslačkim entuzijastima koji rade na organizaciji regata od Dubrovnika do Šibenika, jer to nije niti malo lak posao.
Što još reći? Okrećemo se Prvenstvu RH koje će se za manje od dva mjeseca održati u Zagrebu, a nadamo se da će uskoro i naš Zaton moći ugostiti tako veliko natjecanje! Naravno, od Zatona nitko, barem za sada, ne smije očekivati «albano» stazu i uvjete kao na Jarunu, ali zato Zaton ima neke druge komparativne prednosti u odnosu na Jarun.
Inače, ciljevi na «Državnom» uvijek su pragmatično isti: što veći broj titula prvaka, što veća borba za svaku medalju i svaki što bolji plasman. Nadamo se rezultatu istom, ili nešto boljem, nego lani. Koliko će se od očekivanog ostvariti ovisi o dosadašnjem radu, ali i redovnom dolasku na treninge preko ljeta. Za razliku od prošlih godina naredno Prvenstvo RH gledamo i kao usputno natjecanje u okviru priprema za nastup na SP-ima u Kini, Velikoj Britaniji i (ili) Njemačkoj. Oni koji misle iduće godine biti kvalitetnim sudionicima ovih velikih smotri jednostavno moraju i puno i dobro raditi čitavo ovo ljeto! Ova godina bila nam je posebno dragocjena u prikupljanju iskustava, vjerujemo da se stanovite greške više neće ponoviti, jer ambicije sežu malo dalje od Kupa Dalmacije kojem ćemo se naravno i iduće godine s radošću vratiti.
P.S. Još malo čestitki: Veslačkom savezu Dalmacije kao promotoru i inicijatoru Kupa, dalmatinskim klubovima na sudjelovanju u Kupu, a Gusaru i Mornaru na tome što su nas prisilili da budemo još bolji.
Aspiriniks









Powered by Web Wiz Site News version 3.06
Copyright ©2001-2002 Web Wiz Guide






     
   
©2004 Veslački klub"Krka"